Pratite nas na
Početna strana > Blog > Trpezarijski stolovi

Trpezarijski stolovi

Trpezarijski stolovi su simboli porodičnog okupljanja

Očigledno je da se porodice u novije vreme sve ređe okupljaju za trpezarijskim stolom tokom zajdničkih obroka. I razlog za to je u većini slučajeva više nego očigledan  - jednostavno je fizički teško da se svi okupe u isto vreme. Različita radna vremena odraslih i školske obaveze dece, koje se ne poklapaju sa satnicom rada roditelja, utiču na to da se sve ređe svi ukućani tokom dana nađu u svom domu istovremeno. Naravno, to nije i nemoguće, naročito u večernjim časovima, pa umesto u vreme ručka, porodica može da se za istim stolom okupi uveče, prilikom večere. Trpezarijski stolovi, dakako, još uvek predsavljaju kutak u kome će se ponajpre okupiti porodica, ponekad i prijatelji, i gde će svi oni provesti lepe trenutke. Potrudite sa da se okupite ako ne svaki dan, ono bar nekoliko puta nedeljno i da sa svojom porodicom provedete vreme za stolom koje ćete iskoristiti za direktnu komunikaciju, a ovde možete pogledati našu kolekciju trpezarijskih stolova.

Čak su i naučna istraživanja potvrdila izuzetno pozitivnan uticaj porodičnih okupljanja za stolom na socijalizaciju i vaspitanje deteta. Uz to, ovakva okupljanja su gotovo po pravilu praćena dobrim raspoloženjem i pozitivnim emocijama. Jedna studija je pokazala i povezanost između redovnoh porodičnih ručkova i manjeg indeksa telesne težine, koji je jedan od parametara prilikom određivanja gojaznosti. Dakle, pretpostavka je da deca koja su naučena da sa svojim roditeljima obeduju za stolom imaju pravilnije navike u vezi sa ishranom.
 

Neka trpezarijski stolovi budu u skladu sa prostorijom

Prilikom odabira trpezarijskog stola neophodno je obratiti pažnju na to kako će se on uklopiti u vašu trpezariju. Jer sto i stolice u vašoj trpezariji neće biti komad nameštaja za sebe, kao što su u salonu nameštaja ili na ekranu vašeg računara. I lep sto može izgledati rogobatno ako svojim dimenzijama, oblikom i materijalom od koga je napravljen ne odgovara ostatku prostorije. Trpezarijski stolovi su u većini slučajeva pravougaonog oblika i napravljeni su od drveta. Ako vam je trpezarija mala, čak ni lep sto od punog drveta neće vam učiniti dom lepšim, jer će se teško ukopiti, zauzeće mnogo prostora i učiniće da prostor izgleda prenatrpano i neuredno. Na stranu izgled, ovakav nesklad i praktično može da oteža funkcionisanje i kretanje u vašoj trpezariji. Vodite računa o tome da ne kupujete „knap“ stolove. Iako ste izmerili da će veliki sto bez problema da stane u kutak koji ste mu odredili, nemojte smetnuti s uma da između stola i zida (ili drugog komada nameštaja) obavezno morate ostaviti 80 ili 90 santimetara, kako bi bez problema moglo da se priđe i sedne.

U slučaju nedostatka prostora možda bi radije trebalo da se odlučite za neki sto sa zaobljenim ivicama – okrugli ili elipsastog oblika – jer će to značajno uštedeti prostor i takav sto je mnogo lakše uklopiti bilo gde. Trpezarijski tolovi na rasklapanje takođe postoje u raznim varijetetima i neretko mogu da budu praktično rešenje. Kada je tanje „redovno“, možete ih ostaviti u svojoj manjoj vrijanti, kako ne bi zauzimali previše protora. Ali prilikom većih ikupljanja oni se mogu na krajnje jednostavan način produžiti sa jedne ili sa obe strane i tako vam omogućiti dodatna „sedeća“ mesta.

Ako nemate problem sa manjkom kvadrata, slobodno se odlučite za veliki pravougaoni sto, jer će on biti mesto okupljanja vaših bližnjih u narednim godinama, pa i decenijama.

Danas se u izradi stolova koristi mnoštvo materijala: od stakla do plastike. Drveni stolovi su još uvek najzastupljeniji, ali i najtraženiji. Kada je reč o trajnosti, kvalitetni stolovi od drveta su proverno rešenje, dok neki materjali jednostavno još uvek nisu zastupljeni dovoljno dugo da bismo mogli da sudimo o njihovoj trajnosti. Staklo se sve šečće u manjoj ili većoj meri pojavljuje na trpezarijskim stolovima. Reč je o posebnom staklu, koje je dovoljno jako da može da podnese dosta tereta, tako da je bojazan od loma koju neki imaju možda i neopravdana.
 

Stolovi koji govore

Već vekovima je raspored sedenja i vladanje za stolom stvar koja mnogo govori i o domaćinu i o gostima i o tome kakav je nečiji status. O tome postoje čitavi neformalni i formalni pravilnici i oni nisi ni danas prestali da se primenjuju. Tako je i u diplomatiji. Kada pogledate ka stolu, on prosto govori ko je od onih koji sede oko njega koliko uticajan.

Važan domaćin je kroz istoriju zauzimao čelo velikog stola, a gostima je, spram značaja koji im je pridavao, određivao mesta sa desne i sa leve strane. Što je neko bliže domaćinu, znači da je uticajniji. Prema drugom „stilu“ kulture sedenja domaćim je bivao na sredini stola, a važan gost naspram njega, kako bi bili u neposrednijem kontaktu. A o vladanju za stolom i da ne govorimo. Tu se je čovek mogao i propisno obrukati ukoliko se ne vlada u skladu sa utvrđenim normama.

Kod nas je okupljanje porodice oko trpezarijskog stola nastalo iz nekadašnjeg okupljanja oko ognjišta, koje je dugo bilo centar svake kuće. Lepo bi bilo da to ostane i danas, a to ko će gde da sedne nije preterano bitno. Bitno je da budemo zajedno. Trezarijski stolovi će sve što je rečeno u krugu porodice zadržati za sebe.